• 20.11.2019.

Inicijativa za povećavanje farmaceutske naknade za lijekove koji se izdaju na recept na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja

S obzirom na postojeću problematiku u vezi visine naknade za lijekove sa pozitivne esencijalne liste Komora magistara farmacije Federacije Bosne i Hercegovine upućuje iniicijativu za povećanje farmaceutske naknade za lijekove koji se izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.


PREDMET: Inicijativa za povećavanje farmaceutske naknade za lijekove koji se izdaju na recept na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja

 

Poštovani,

Komora magistara farmacije Federacije BiH, formirana u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH”, br. 46/10 i 75/13) i Zakonom o apotekarskoj djelatnosti („Službene novine Federacije BiH”, broj 40/10) kao nezavisno, samostalno strukovno udruženje magistara farmacije na teritoriji Federacije BiH, s ciljem  očuvanja i zaštite interesa farmaceutske profesije, kontinuirano se zalaže za unaprijeđenje farmaceutske profesije, što uključuje i adekvatno vrednovanje apotekarske usluge u federalnim i kantonalnim propisima.

                U maju 2013. godini od strane Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH  donijeta je Jedinstvena metodologija kojom se bliže utvrđuju kriteriji i mjerila za zaključivanje ugovora između nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove, pa i u dijelu pružanja apotekarskih usluga, a koja se finansira sredstvima kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja. Ovom metodologijom prvobitno je bilo utvrđeno da se apotekarska usluga vrednuje naknadom koju plaća kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja ugovornoj apoteci u iznosu od 1 KM sa PDV-om po svakom izdatom receptu. Izmjenama i dopunama Jedinstvene metodologije kojom se bliže utvrđuju kriteriji i mjerila za zaključivanje ugovora između nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove (“Službene novine Federacije BiH”, broj 90/13) utvrđuje da za izdavanje lijeka na recept Zavod ugovornoj apoteci plaća naknadu u iznosu od najmanje 1 KM.

 

Međutim, iako naknada za izdavanje lijeka na recept nije limitirana, već je određena najniža cijena iste, u praksi pojedinih kantona bilježemo da se naknada za izdavanje lijeka na recepet uglavnom zadržava na utvrđenom minimalnom iznosu ili nešto iznad minimalnog utvrđenog iznosa, što ozbiljno dovodi u pitanje održivost ugovornih apoteka, ali i posredno ugrožava dostupnost esencijalnih lijekova stanovništvu. U ugovornom odnosu između kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja i ugovornih apoteka kojim se regulira pružanje apotekarskih usluga daleko je veći obim obaveza koje mora ispuniti ugovorna apoteka saglasno propisima iz ove oblasti, a za cijenu naknade za izdavanje lijeka na recept koja iznosi najmanje 1 KM. Iako je Metodologijom tj. Modelom ugovora predviđena obaveza plaćanja od strane Zavoda prema ugovornoj apoteci, po ispostavljenoj fakturi za prethodni mjesec, u roku od 90 dana, u praksi kantona ugovoren je mnogo duži rok za plaćanje obaveza Zavoda prema ugovornim apotekama, ali je realno prisutno i kašnjenje u plaćanju ovih obaveza od strane Zavoda. Na drugoj strani ugovorna apoteka, prihvatajući odgodno plaćanja apotekarske usluge od strane Zavoda, saglasno ugovoru, ima realnih troškova u osiguranju jednomjesečnih zaliha lijekova saglasno zakonu, ali i ispunjavanju obaveze prema veledrogerijama, te prema poslovnim bankama, ukoliko je pristupila kreditnim aranžmanima za očuvanje svoje likvidnosti.

                Treba istaći da je u Naredbi o standardima i normativima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine(„Službene novine Federacije BiH“, br.82/14, 107/14i 58/18), u dijelu „Nomenklatura zdravstvenih usluga u Federaciji Bosne i Hercegovine“ predviđen i novelirani sadržaj apotekarske usluge, koja je sada znatno šira i ne obuhvata samo izdavanje lijeka na recept, nego sve ono što je kao apotekarska usluga prepoznata u Zakonu o apotekarskoj djelatnosti. Komora magistara farmacije Federacije BiH dala je značajan doprinos u pravilnom i sveobuhvatnom formulisanju apotekarske  usluge u ovom dokumentu. Apotekarska usluga sada podrazumjeva, pored izdavanja lijeka i medicinskog sredstva na recept, i : izdavanje kozmetičkih preparata i preparata za zaštitu kože, savjetovanje u vezi istih; izdavanje OTC lijekova i homeopatskih lijekova; izrada i izdavanje magistralnog  odnosno galenskog pripravka; nabavka, prijem, čuvanje i briga o zalihama lijekova, medicinskih sredstava i medicinskih pomagala; praćenje i prijava neželjene reakcije na lijek; preventivno savjetovanje o racionalnoj i pravilnoj primjeni lijeka odnosno medicinskog sredstva odnosno medicinsko-tehničkog pomagala; savjetovanje o lijekovima i medicinskim sredstvima koji nisu registrovani u BiH; savjetovanje o pravilnoj prehrani kod ciljnih skupina; unapređenje farmakoterapijskih mjera i postupaka radi racionalne upotrebe i propisivanja lijeka, medicinskog sredstva i medicinsko-tehničkog pomagala.

                Za sve naprijed navedeno, ugovorne apoteke nisu adekvatno vrednovane kroz cijenu apotekarske usluge, već se sve ovo sublimira samo plaćanjem naknade  za izdati lijek u iznosu od najmanje 1 KM.

Pitanje plaćanja apotekarske usluga treba posmatrati iz najmanje dva ugla: ugovorna apoteka i zavod zdravstvenog osiguranja tj. osiguranih lica, te pri tome treba postići balans između raspoloživih finansijskih sredstava zavoda zdravstvenog osiguranja za nabavku lijekova koji se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstevnog osiguranja, ali i obaveza koje mora ispuniti ugovorna apoteka saglasno zakonu i ugovoru. Novi model definisanja izdavanja lijeka sada uključuje sve radne procese potrebne za izdavanje lijeka i savjetovanje pacijenta. Naprijed navedeno bi trebalo imati za posljedicu i argumentiran novi način plaćanja apotekarskih usluga, s težištem na ulozi magistra farmacije u javnom zdravstvu i uz uvažavanje svih realnih troškova vezanih za obavljanje apotekarske usluge u ugovornim apotekama.

Opreza radi ističemo da saglasno dokumentu Obračun ukupnih  srestava u zdravstvu Federacije BiH za 2018. godinu, zavodi zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH su ostvarili višak prihoda nad rashodima u iznosu od 66.308.090 KM.

Posebno treba imati u vidu, posljedice na apoteke koji je proizveo novi Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvješćivanja o cijenama lijekova u Bosni i Hercegovini( „Službeni glasniku BiH“, broj 3/17). Saglasno ovom pravilniku od 2017. godine vrši se godišnji obračuna cijena lijekova koji obavlja i objavljuje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Državnim pravilnikom nije određeno da navedena Agencija sačinjava jedinstvenu prosječnu maksimalnu državnu cijenu lijeka unutar jedne generike. Treba se imati u vidu da je Federalna lista lijekova generička, a pozitivne liste lijekova kantona i generičke i zaštićene! Stoga se u godišnjim obračunima cijena lijekova  unutar iste generike date su različite cijene lijekova za zaštićene nazive lijekova raznih proizvođača lijekova istog oblika, jačine i pakovanja.

Osim toga, navedeni državni pravilnik nije utvrdio prelazne i završne odredbe, odnosno nije predvidio prelazni rok za usklađivanje cijena lijekova na nižim nivoima, već su maksimalne državne cijene automatski obavezne i za lijekove na listama lijekova u BiH. Federalni propisi iz oblasti lijekova također ne poznaju prelazni period. Tako definisani postupak, bez prelaznog perioda, dovodi do niza nepotrebnih negativnih efekata po učesnike u lancu snabdijevanja lijekovima, što  proizvodi i privremene defekture i nestašicu potrebnih lijekova!!!!

Naime, pravilnik nije odredio rok u kojem će se izvršiti nivelacija cijena zatečenih lijekova u veledrogerijama i apotekama, tj. ne ostavlja mogućnost prodaje zatečenih zaliha po do tada važećim zatečenim cijenama. Takvim pristupom teret snižavanja cijena lijekova je isključivo na veleprometnicima i apotekama. Jednostavnije rečeno, ne ostavlja se mogućnost da se na fer osnovi rasprodaju lijekove po cijenama koje su važile u vrijeme nabavke, već  se veleprometnici i apoteke primoravaju da nepotrebno i "preko noći" snose finansijski gubitak kroz automatsku primjenu nižih cijena na zatečenu zalihu. Pored toga, posebno se postavlja pitanje nedefinisanog prelaznog roka za važeće prethodno ugovorene cijene iz različitih ugovorenih postupaka javnih nabavki, od čega zavisi snabdijevenost svih kliničkih i bolničkih javnih zdravstvenih ustanova.

Napominjemo da je bitno imati u vidu i kontekst člana 82. Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, kao i člana 4. federalnog Zakona o lijekovima koji je utvrdio obvezu za sve učesnike u lancu snabdjevanja lijekova (proizvođač, veleprometnik, apoteka) da moraju osigurati jednomjesečne zalihe esencijalnih lijekova, a radi osiguranja osnovne zaštite zdravlja stanovništva u oblasti lijekova. Ali, eto državni Pravilnik nije predvidio prelazni rok za implementaciju maksimalnih državnih cijena lijekova, pa će stoga teret snižavanja cijena lijekova solidarno snositi veledrogerije i apoteke.

To znači da nećemo biti u prilici osigurati dostupnost lijekovima stanovništvu ove zemlje, sa kojima isti imaju iskustva u terapijskim navikama, a što je zakonska obaveza svih nivoa vlasti!!!

Moramo istaći da, iako je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, zdravstvena djelatnost isključena iz sistema PDV-a, a apotekarska djelatnost saglasno Zakonu o apotekarskoj djelatnosti („Službene novine Federacije BiH“, broj 40/10) se tretira kao dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Federaciju  BiH, apotekarska usluga-izdavanje lijeka na recept,  podliježe plaćanju PDV-a u iznosu od 17%, što je nonsen !!!

Slijedom gore navedenog u kojem ukratko sublimiramo probleme sa kojima se susreću apoteke, tražimo  da se jos jednom razmotri mogućnost adekvatne apotekarske usluge koja ne bi smjela iznositi manje od 1,85 KM sa PDV-om, jer je to način da se očuva opstojnost apotekarskog sektora, a posebno cijeneći proširenu nomenklaturu zdravstvenih usluga, u dijelu apotekarskih usluga, koja uključuje sve radne procese potrebne za izdavanje lijeka i savjetovanje pacijenta, tražimo da se još jednom razmotri adekvatno plaćanje apotekarske usluge, koja se neće svoditi samo na plaćanjem naknade za izdati lijek u iznosu od najmanje 1 KM.

Ostajemo otvoreni za sve razgovore na ovu temu.

Unaprijed zahvaljujemo,

S poštovanjem,

 

                                                                       PREDSJEDNICA KOMORE MAGISTARA FARMACIJE FBiH

                                                                                          Prim. mr. sci. Zahida Binakaj, mr.ph.

Word dokument


Zadnje dodano ...

Korisni linkovi