18-24 studenog obilježava se “Svjetski tjedan svjesnosti AMR -a (antimikrobnoj rezistenciji)“
World AMR Awareness Week koji nosi krilaticu “WAAW”.
Ova globalna kampanja ima za cilj podići svijest i potaknuti djelovanje među zdravstvenim dionicima da se bore protiv pojave i širenja patogena otpornih na lijekove.
Različiti događaji i aktivnosti održavaju se širom svijeta od 18. do 24. studenog kako bi proslavili Svjetski tjedan svjesnosti AMR -a.
Mikroorganizmi otporni na lijekove, uključujući bakterije, viruse, gljivice i parazite, mogu se širiti između i unutar ljudske, životinjske i biljne populacije. Uz to, mogu migrirati kroz okoliš, predstavljajući značajan izazov. Za učinkovito rješavanje antimikrobne rezistencije (AMR) ključno je provoditi multisektorske intervencije koristeći jedan zdravstveni pristup tzv. One health approach. Ovaj holistički pristup uključuje zdravlje ljudi, domaćih i divljih životinja, biljaka i šireg okruženja, uključujući ekosustave, koji su međusobno ovisni.
Sprječavanje AMR -a zahtijeva kolektivno djelovanje iz svih sektora društva. Zlouporaba i prekomjerna upotreba antimikrobnih tvari potiče razvoj AMR, što se događa u više sektora. Stoga Svjetska zdravstvena (organizacija) SZO zagovara višesektorski pristup kako bi se učinkovito riješio ovaj globalni problem.
Na ovom linku možete pogledati vodič za kampanju koja je osmišljena kako bi pružila ključne informacije o tome kako se i vi možete pridružiti i sudjelovati u obilježavanju „WAAW“. Služi kao resurs za nadahnuće i usmjeravanje u razvoju svojih aktivnosti koje se bave utjecajem AMR -a na naš svijet. Naša podrška ključna za uspjeh u suzbijanju AMR!
Uključi se i ti!
Istraživanja u velikom broju zemalja pokazuju da mnogi pacijenti vjeruju da će antibiotici izliječiti virusne infekcije koje uzrokuju kašalj, prehladu i temperaturu. Antibiotici su potrebni za liječenje bolesnih životinja, ali se također široko koriste kod zdravih životinja za sprječavanje bolesti i, u mnogim zemljama, za poticanje rasta putem masovne primjene u stadima. Antimikrobna sredstva obično se koriste u uzgoju biljaka i komercijalnom uzgoju ribe i plodova mora. Potencijalni utjecaj antimikrobnih sredstava na okoliš također je zabrinjavajući mnoge prvenstveno zbog neodgovarajućeg zbrinjavanja antibiotika isteklog roka trajanja.
U tom kontekstu potreban je koordiniran i višesektorski pristup.
FIP (Svjetska farmaceutska federacija) je objavila dokument pod nazivom “Antimikorbna rezistencija edukacija i upravljanje: Doprinos farmaceuta”, naglašavajući kako strukovne organizacije farmaceuta mogu doprinijeti suzbijanju AMR.
Farmaceuti u javnim ljekarnama često su prva kontaktna točka za pacijente i imaju ključnu ulogu u savjetovanju pacijenata o lakšim bolestima i upućivanju ih liječniku kada je to potrebno. Oni su ulazna vrata u zdravstveni sustav zbog njihove lake dostupnosti. Npr. nedavna istraživanja u Australiji, a tako je i diljem drugih zemalja donose podatke da čak 99% osoba starijih od 65 godina posjećuju ljekarne. Što daje priliku ljekarnicima da mogu educirati pacijente o antimikrobnim i ostalim lijekovima, promicati zdravlje, zdrav način života, mogućnosti prevencije bolesti, smanjenje ili kontrolu infekcija kroz provođenje higijenskih mjera i jačanja imunološkog sustava, poticanje i provođenje imunizacije, trijaža i optimalno upravljanje liječenjem. Upravljanje liječenjem obuhvaća poticanje adherencije, prepoznavanje interakcija i nuspojava, kao i provođenje niza mjera koje će osigurati pravodobnu primjenu i adekvatnu dozu lijekova. Farmaceuti su također odgovorni za izdavanje lijekova sigurnog porijekla i suzbijanje mogućnosti krivotvorenja, kao i za prikladno odlaganje farmaceutskog otpada čime se smanjuje kontaminacija okoliša antimikrobnim sredstvima.